Kaštel Novi, 2. travnja 2026. 

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje i OŠ Bijaći iz Kaštel Novoga, a u sklopu obilježavanja trideset i pete obljetnice manifestacije ČAkavske večeri, održan je Međužupanijski stručni skup za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika – Čakavsko narječje u nastavi hrvatskoga jezika. Na samome početku Skupa ravnateljica OŠ Bijaći dr. sc. Jadranka Šošić u ime domaćina te viša savjetnica, profesorica Hrvatka Kuko u ime organizatora Agencije za odgoj obrazovanje, u pozdravnoj su riječi naglasile važnost održavanja ovakvih skupova budući da u današnjemu globaliziranome svijetu valja stalno isticati važnost hrvatske dijalektološke raznolikosti, a posebno u sredinama koja bilježe stalne promjene u strukturi stanovništva, time i u promjenama koje se odnose na jezik i govor. U ime Grada Kaštela okupljenim se učiteljima i profesorima hrvatskoga jezika obratio zamjenik kaštelanskoga gradonačelnika gospodin Antonio Budimir. U svome je obraćanju istaknuo važnu činjenicu kako Grad Kaštela, za razliku od većine hrvatskih gradova i općina, bilježi stalan rast broja stanovnika i da su doseljavanja mlađih obitelji s djecom u porastu. U skladu s time, naglasio je kako su važna ovakva okupljanja i skupovi na kojima će se raspravaljati i otvarati jezične i kulturne teme, posebno one usmjerene na čakavicu i čakavsko narječje kao dio svekaštelanskoga identiteta u današnjoj svekaštelanskoj svakodevici. Korisna i poticajna predavanja, uglavnom usmjerena na promatranje govora kao dijela kako kaštelanskoga tako i svehrvatskoga identiteta, a koji valja čuvati, njegovati i baštiniti u današnjim vremenima, održali su dr. sc. Ivana Kurtović Budja (Institut za hrvatski jezik), dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlin (Sveučilište u Splitu) te dr. sc. Josip Lasić, znantveni suradnik Instituta za istraživanje migracije.

U zaključnome dijelu ovoga Skupa održanoga u Kaštel Novome okupljeni su zaključili kako u vremenima što dolaze valja i češće provoditi ovakve programe kako bi bogata hrvatska jezična i kulturološka baština i dalje bila vidljiva i vrednovana u svekolikoj današnjoj globaliziranoj jezičnoj i kulturnoj mapi kako Europe tako i čitavoga svijeta.