Država Victoria prvi je australski prostor koji otkrivaju i tamo se doseljavaju Hrvati. Prva useljavanja s hrvatskih prostora na ovaj dio australskoga kontinenta povezana su s vremenom zlatne groznice kada među tisućama tragača za srećom ovamo stiže 50-ih godina 19. stoljeća Hvaranin Vinko Gerković. U mjestu Ballarat kamo u time vremenima doseljava započinje tako i hrvatska migrantska povijest. U desetljećima koja će uslijediti prostor će Victorie naseliti tisuće hrvatskih doseljenika i danas je gotovo nemoguće pronaći mjesto, uz glavni grad Melbourne i njegova predgrađa, kamo nisu dolazili i ostajali Hrvati u potrazi za boljim životom. Grad Geelong jedan je od takvih. Snažnija okupljanja hrvatske zajednice u ovome gradu počinju od pedesetih godina prošloga stoljeća, a sljedeće će godine Hrvatski dom kao prva značajna institucija proslaviti sedamdeset godina od svoga osnutka. Uz Hrvatski dom kroz drugu će polovicu 20. stoljeća niz pokrenutih programa i inicijativa okupljati zajednicu – vjerski život i djelovanje hrvatskih svećenika, pokretanje programa učenja hrvatskoga jezika, uvođenje hrvatskoga jezika kao izbornoga u više nastavnih središta do novijega vremena i otvaranja staračkoga doma Cro Care uz niz drugih aktivnosti održa(va)li su hrvatsku zajednicu relativno čvrstom. Ono što se u novijim vremenima promijenilo okupljanja su vezana uz najvažniju sporednu stvar na svijetu – nogomet i nogometna natjecanja. Danas je nogomet postao glavni sadržaj oko kojega se okuplja zajednica.
Tim je povodom krajem srpnja organiziran radni sastanak predstavnice Instituta s Majdom Perić, hrvatskom iseljenicom koja već dulje od dva desetljeća živi i radi u Geelongu. Susret je u sklopu redovite znanstvene aktivnosti inicirala i realizirala Marina Perić Kaselj iz Odjela za dijasporska, nacionalnomanjinska i etnička istraživanja. U razgovoru je više puta istaknuo kako današnju hrvatsku zajednicu u Geelongu treba prvenstveno promatrati kroz nogomet koji je potvrđen kao snažno kohezivno sredstvo okupljanja i održavanja zajednice. Isto je tako tijekom razgovora otvoreno niz tema koje bi mogle u budućnosti postati istraživačka polja, a to su: održivost hrvatskoga jezika u većinskome engleskome na prostoru Victorie te vrlo dinamično, a slabo istraženo polje međugeneracijskoga transfera i komunikacije starijega i mlađega naraštaja doseljenika i njihovih potomaka u Geelongu. Susret i razgovor s hrvatskom iseljenicom u Geelongu potvrdio je u konačnici kako su upravo ovakvi susreti i razgovori čvrste osnove i dobri temelji za pokretanje i provedbu većih znanstvenih istraživanja.
