U Gradskom muzeju Požega predstavljen je zbornik radova „Multikulturalizam i izazovi suživota u 21. stoljeću 1“. Zbornik obuhvaća 13 radova sa znanstveno-stručnoga skupa održanoga u Požegi 9. svibnja 2025. godine. Izdavači su Institut za istraživanje migracija iz Zagreba i Povijesno društvo Požega, a urednici dr. sc. Dragutin Babić, Vjekoslav Blazsetin i prof. Vinko Tadić. Autori radova znanstvenici su iz Hrvatske i Slovenije.
Radovi se bave nacionalnim i etničkim manjinama u Hrvatskoj te stranim radnicima i njihovim uključivanjem u hrvatsko društvo. Polazište je da je nakon okončanja obrambenoga rata za teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske potrebno promišljeno uspostavljati povjerenje i aktivni suživot. Niz radova analizira prava manjina i politike pomirenja. Istraženi su politički i kulturni segmenti nacionalnoga identiteta Srba u Požeško-slavonskoj županiji, uloga Turaka kao „drugih“ u oblikovanju hrvatskoga nacionalnog identiteta, austrougarski logor za internirane osobe u Pleternici od 1914. do 1916., primjer suživota stanovnika Srpca i Davora te doprinos Slovaka multikulturalizmu u Hrvatskoj. Zbornik donosi i analizu potencijala razvoja halal turizma u Republici Hrvatskoj, pregled dosadašnjih istraživanja novih migrantskih skupina – radnika iz južne Azije – te komparativnu analizu novijih migracija i promjena migracijske strukture s naglaskom na razdoblje od 2015. do 2025. godine.
Publikaciju su predstavili dr. sc. Dragutin Babić, dr. sc. Mihaela Markovac i prof. Vinko Tadić. Prisutnima se obratila i dr. sc. Marina Perić Kaselj, ravnateljica Instituta za istraživanje migracija, koja je, među ostalim, istaknula važnost višegodišnje suradnje Instituta i Povijesnoga društva Požega. U glazbenom dijelu programa prof. Jasmina Posedi izvela je na harmonici dvije skladbe: Cvjetni kanon J. Matanovića i Preludij br. 10 J. S. Bacha.
Na predstavljanju je naglašeno da u Republici Hrvatskoj postoje dobri zakonski okviri koji učinkovito štite prava nacionalnih manjina te da su one dobro integrirane u hrvatsko društvo. U odnosima Hrvata i Srba u Hrvatskoj i dalje su prisutni izazovi, uglavnom određeni ratnim zbivanjima od 1991. do 1995. godine, pa je potrebno smisleno raditi na jačanju povjerenja i prevladavanju napetosti. Grad Požega naveden je kao dobar primjer takvih nastojanja – u požeškom kraju djeluju aktivne organizacije Čeha, Slovaka i Srba – iako i dalje postoje otvorena pitanja i mogućnosti za unapređenje suradnje s pripadnicima većinskoga naroda.
