Susret se održavao od 9. do 11. listopada 2026. u Novalji, u organizaciji Instituta za istraživanje migracija, Grada Novalja i Hrvatskoga nacionalnoga vijeća u Republici Srbiji, uz suorganizaciju Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske i pod pokroviteljstvom Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.

Otvorenjem izložbe Živa baština i okruglim stolom, koji je obuhvatio tri tematska panela, danas je nastavljen program 4. susreta hrvatske nacionalne manjine u Novalji, ove godine posvećenog Hrvatima u Republici Srbiji. U središtu razgovora bili su politički položaj i institucionalni okvir hrvatske zajednice, očuvanje njezine kulture i identiteta te uloga medija u njezinoj vidljivosti.

Kako je istaknuto tijekom skupa, Hrvati u Srbiji jedna su od najorganiziranijih hrvatskih zajednica izvan Hrvatske, s razvijenim institucijama, vrijednom kulturnom produkcijom i obrazovnim programima, ali se istodobno suočavaju s brojnim političkim, demografskim i identitetskim izazovima. U očuvanju i razvoju manjinskoga života, od kulture do obrazovanja, važnu ulogu ima potpora Republike Hrvatske, koja je posljednjih godina znatno povećana.

Tri panela – Institucionalni i politički okvir hrvatske zajednice u Srbiji, Kulturne i identitetske odrednice hrvatske zajednice u Srbiji i Uloga medija u promicanju hrvatske nacionalne manjine – okupila su dužnosnike i predstavnike hrvatskih institucija, stručnjake te predstavnike hrvatske zajednice u Srbiji.

Govoreći o institucionalnom i političkom položaju Hrvata u Srbiji, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske Milan Bošnjak kazao je da Hrvatska u okviru pregovora o Poglavlju 23, koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava u procesu pristupanja Srbije Europskoj uniji, inzistira na provedbi bilateralnog sporazuma o zajamčenim mandatima u predstavničkim tijelima.

Ravnateljica Instituta za istraživanje migracija Marina Perić Kaselj istaknula je da bi Srbija bila prisiljena učiniti ono na što se obvezala u području manjinskih prava.

Republika Hrvatska ima međuvladine mješovite odbore s četiri države. S Mađarskom to odlično funkcionira, suradnja je započela i s Crnom Gorom, a dobro ide i sa Sjevernom Makedonijom. Jedino Međuvladin mješoviti odbor između Hrvatske i Srbije ne funkcionira. Čekamo izaslanstvo Republike Srbije i u tim ćemo razgovorima na stol staviti brojna otvorena pitanja, kazao je Bošnjak.

Zamjenik veleposlanika Republike Hrvatske u Beogradu Ivan Zeko-Pivač naglasio je da Hrvatska ostaje prisutna među pripadnicima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, ali i da dio izazova zajednica mora rješavati vlastitim angažmanom. Osvrćući se na političku participaciju, upozorio je na stanje u stranačkom organiziranju Hrvata.

Zajednica će u određenim okolnostima rješenja morati tražiti unutar same sebe. Kada je riječ o političkoj participaciji, stožerna stranka Hrvata u Srbiji trenutačno je u paralizi. Ne treba se bojati izbora jer je legitimno propitivati postoji li potpora članstva ili ne. To su dva ključna pitanja koja će sama zajednica morati riješiti, kazao je Zeko-Pivač.

Na razlike u načinu ostvarivanja prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj i Srbiji upozorila je predsjednica saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić, istaknuvši da između dviju država ne postoji odgovarajući reciprocitet u tom području.

Predstavnik Hrvatskoga nacionalnog vijeća Darko Sarić Lukendić govorio je, među ostalim, o važnosti potpore Hrvatske, osobito u suočavanju s izazovima ostanka i opstanka hrvatske zajednice u Srbiji. Uz postojeće oblike pomoći, istaknuo je značaj novih programa, poput potpore hrvatskim poljoprivrednicima u Srbiji, kao i najavljenog projekta usmjerenog na socijalnu skrb o starijim osobama i potrebitima.

U panelu Kulturne i identitetske odrednice hrvatske zajednice u Srbiji istaknuti su bogata kulturna baština Hrvata u Srbiji i vrijedna suvremena produkcija u brojnim područjima kulture. Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata jedina je profesionalna ustanova u kulturi vojvođanskih Hrvata te ima ključnu ulogu u istraživanju, očuvanju i predstavljanju njihova kulturnog stvaralaštva.

Unatoč postignućima, kulturna infrastruktura hrvatske zajednice još uvijek zaostaje za onom drugih manjinskih zajednica, primjerice u području profesionalnoga kazališta i zastupljenosti u ustanovama kulture većinskoga naroda i njihovim projektima, istaknuo je v. d. ravnatelja ZKVH-a Josip Bako.

Naglasio je i važnost potpore Republike Hrvatske, ali i potencijal koji predstavljaju novi projekti.

Ima prostora za napredak, imamo mladih i školovanih kadrova, a posla u području istraživanja ima napretek. Unatoč problemima, živimo u vremenu nade, realizira se puno novih projekata. Uskoro ćemo otvoriti novu dvoranu Matoš u zgradi Zavoda, čime odgovaramo na izazove pred nama, kazao je Bako.

Hrvati iz Srbije redovito sudjeluju u programima i projektima hrvatskih institucija, poput Hrvatske matice iseljenika. Razvijena je i suradnja ZKVH-a s ustanovama u Hrvatskoj, kao i prekogranična suradnja na razini udruga.

O izazovima hrvatskih kulturno-umjetničkih društava govorila je Anita Đipanov Marijanović, istaknuvši tradicijsku kulturu kao »živu nit koja povezuje hrvatski puk u nacionalno-identitetskom smislu«.

Ima oko 40 udruga kulture koje, unatoč problemima poput sve slabijeg interesa za tradiciju i depopulacije, imaju inat i ponos, prkos i želju da ostanu na izvoru te prenesu tu ljubav na buduće generacije, rekla je.

O hrvatskom identitetu na prostoru Srbije govorio je dr. sc. Darko Gavrilović, izdvojivši jezik, običaje, obitelj i vjeru kao njegove ključne odrednice. Upozorio je, međutim, da bi sve to moglo ostati krhotinama ako ne bude institucionalno ustrojeno i povezano s političkim i društvenim organizacijama, uključujući Hrvatsko nacionalno vijeće i udruge.

Mediji na hrvatskom jeziku informiraju o temama važnima za zajednicu, ali ujedno pridonose očuvanju njezina jezika i identiteta, istaknuto je na trećem panelu. Među ključnim akterima u tom području su Novinsko-izdavačka ustanova »Hrvatska riječ« iz Subotice i hrvatski programi na Radio-televiziji Vojvodine.

Ulaganjem u nove medijske formate, među kojima je i TV studio Matica, realiziran uz potporu programa prekogranične suradnje s Hrvatskom, NIU »Hrvatska riječ« nastoji doprijeti do šire publike.

Ravnateljica NIU Hrvatska riječ Karolina Bašić upozorila je na nedovoljnu zastupljenost Hrvata u medijima većinskoga naroda, kao i na važnost razvoja vlastitih kanala komunikacije.

Informacija o Hrvatima u većinskim medijima nema ili smo prisutni mahom u negativnom kontekstu. Stoga je proizvodnja sadržaja u novim medijima, poput emisija i podcasta na YouTubeu, veoma važna. Ulažemo i u prisutnost na društvenim mrežama, imamo tisuće pratitelja i pregleda, ali i one koji te informacije dalje prenose, rekla je Bašić.

O važnosti sustavnijeg praćenja Hrvata izvan Hrvatske govorili su i predstavnici hrvatskih državnih medija. Ravnatelj Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina) Siniša Kovačević najavio je planove za osnivanje podredakcije koja bi pratila Hrvate izvan Hrvatske, dok Hrvatska radiotelevizija vidljivost svojega programa Glas Hrvatske nastoji povećati i angažmanom na društvenim mrežama. Najavljena je i edukacija manjinskih hrvatskih novinara na HRT-u, u suradnji s HMI-jem. 

U nastavku 4. Susreta hrvatske nacionalne manjine u Novalji održana je međunarodna znanstveno-stručna konferencija posvećena Hrvatima u Srbiji. Sudionici konferencije, predstavnici znanstvenih i kulturnih institucija iz Hrvatske i Mađarske, bave se povijesnim, demografskim, jezičnim i identitetskim pitanjima hrvatske zajednice u Srbiji.

Akademik Stjepan Ćosić, predstavnik Instituta za istraživanje migracija, bavio se temom »Hrvati katolici u Beogradu između dva svjetska rata: demografski uzlet, institucionalna izgradnja i Plečnikova crkva sv. Ante kao žarište identiteta« a dr. sc. Domagoj Novosel, predstavnik Hrvatskog instituta za povijest, predstavio je rad »Karmelićani na razmeđi Sombora i Remeta«. Dr. sc. Stjepan Blažetin sa Sveučilišta u Pečuhu, prikazao je ostavštinu biskupa Ivan Antunovića kao romanopisca.

O bunjevačkom pitanju i njegovim promjenama od 1918. godine do danas govorio je dr. sc. Robert Skenderović, predstavnik Hrvatskog instituta za povijest (»Bunjevačko pitanje danas – što se promijenilo, a što je ostalo isto od 1918. godine«). Dr. sc. Filip Škiljan, predstavnik Instituta za istraživanje migracija, predstavio je primjere iz banatskih sela (»Hrvati u Banatu – primjeri iz sela Boka, Neuzina i Radojevo (Klarija)«) dok je prof. dr. sc. Ivica Miškulin, predstavnik Hrvatskog katoličkog sveučilišta, govorio o položaju Hrvata u Srbiji od 1989. do 1992. godine (»Hrvati u Srbiji 1989. – 1992.: položaj, susjedi, perspektive«).

Identitetskim i jezičnim pitanjima bavili su se dr. sc. Darko Gavrilović, predstavnik Instituta za istraživanje migracija (»Kontinuitet i fragmentacija: hrvatski identitet u Vojvodini u trijadnom okviru manjinske politike«) i dr. sc. Milan Bošnjak, predstavnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (»O hrvatskom jeziku u Srbiji«). Izv. prof. dr. sc. Mario Bara, predstavnik Hrvatskog katoličkog sveučilišta, izlaže na temu »Autohtonost i kulturni kontinuitet: jezik kao temelj hrvatskoga identiteta u Srbiji«, a dr. sc. Domagoj Vidović, predstavnik Instituta za hrvatski jezik, govori o »Bunjevačkim govorima između dijalektologije i jezične politike«. O jezičnim posebnostima mjesnih govora govori i prof. dr. sc. Sanja Vulić, predstavnica Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (»Značenjske zanimljivosti u mjesnim govorima Hrvata u Srbiji«).

Dr. sc. Lidija Bogović, predstavnica Instituta za istraživanje migracija, koja predstavlja temu »Od prvoga godišta do suvremenih izdanja – tematske i jezične promjene u mjesečniku Hrvatske novine«.

Demografskim kretanjima posvećena su dva rada. Dr. sc. Nenad Pokos i Juraj Pokos, predstavnici Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar« i Hrvatskog katoličkog sveučilišta, analiziraju »Promjenu broja Hrvata u Srbiji 1981. – 2022. po gradovima i općinama«, dok dr. sc. Nikola Šimunić, Dražen Živić i Ivo Turk, predstavnici Instituta za istraživanje migracija i Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar«, predstavljaju rad »Unutarnje migracije Hrvata u Srbiji: prostorni obrasci i demografska obilježja (2015. – 2024.)«.

U planu je tiskanje zbornika s predstavljenim radovima koji će biti predstavljen iduće godine u Novalji.

U sklopu 4. Susreta hrvatske nacionalne manjine u Novalji, Hrvati iz Srbije predstavili su se i folklornim programom koji je obuhvatio plesove, pjesme i tamburašku tradiciju, narodne nošnje, ali i gastronomiju.

U Kulturnom centru Gozdenica nastupili su HGU »Festival bunjevački pisama« iz Subotice, KUDH »Bodrog« iz Monoštora i HKUD »Vladimir Nazor« iz Sombora, prikazavši tamošnjoj publici različite baštinske elemente svoje nacionalne zajednice.

Ovom je prigodom upućena zahvala organizatorima ovogodišnjeg susreta u Novalji na otvaranju prostora za predstavljanje i veću vidljivost Hrvata iz Srbije u matičnoj domovini.

Četvrti susret hrvatske nacionalne manjine u Novalji, ove godine posvećen Hrvatima iz Srbije završio je svetom misom, dok je u večernjim satima predviđeno predstavljanje Zbornika s prošlogodišnjeg Susreta hrvatske nacionalne manjine i Hrvata izvan Domovine u Novalji.

Misno slavlje u novaljskoj crkvi sv. Katarine, na kojemu su sudjelovali uzvanici i sudionici Susreta te lokalni vjernici, predslavio je kancelar Biskupskog ordinarijata Srijemske biskupije vlč. Tomislav Lasić. Svojim izvedbama pučkih duhovnih napjeva misu je uveličala ženska pjevačka skupina »Kraljice Bodroga« iz Monoštora.

Hrvati izvan Republike Hrvatske, pa tako i oni u Srbiji, čine dio globalnoga hrvatskog zajedništva, u kojemu katolička vjera, naslijeđena od predaka, ima važnu ulogu u očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta.

Kako je u propovijedi poručio vlč. Lasić, baština ne smije biti muzej, živa je samo ako je prenosimo na mlađe generacije i dijelimo s drugima.

Izvor: Hrvatska Riječ