U Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu 11. i 12. studenoga 2026. godine održana je dvodnevna znanstvena konferencija pod nazivom „Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću”. Skup je okupio više od dvadeset povjesničara, znanstvenika i istraživača s ciljem objektivnog i cjelovitog proučavanja uloge hrvatskog političkog iseljeništva u očuvanju nacionalnog identiteta i borbi za samostalnost.
Konferenciju je organizirao Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika, Institutom za istraživanje migracija i Hrvatskim križnim putem, uz pokroviteljstvo Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Na svečanom otvorenju pozdravne govore održali su ravnateljica Instituta za istraživanje migracija izv. prof. dr. sc. Marina Perić Kaselj, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika Milan Kovač te predsjednik Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva dr. sc. Marin Sopta. Tom je prilikom istaknuto kako je povijest iseljeništva neodvojiv dio nacionalne povijesti te ključna za razumijevanje procesa koji su oblikovali današnju hrvatsku državnost.
Značajan znanstveni doprinos skupu dali su znanstvenici i suradnici s Instituta za istraživanje migracija: dr. sc. Krešimir Bušić, dr. sc. Mislav Rubić, dr. sc. Hrvoje Mandić i dr. sc. Tanja Trošelj Miočević, koji su svojim izlaganjima osvijetlili različite aspekte djelovanja političke emigracije.
Tijekom prvoga dana, 11. studenoga, izlaganja su obuhvatila ključne organizacije i događaje poput Hrvatskog revolucionarnog bratstva, operacije „Feniks 72”, Hrvatskog narodnog vijeća te arhivske ostavštine Krunoslava Draganovića i hercegovačkih franjevaca emigranata. Uz djelatnike Instituta, sudionici su analizirali i djelovanje niza istaknutih pojedinaca, uključujući Brunu Bušića, Filipa Lukasa, Branimira Jelića, Antu Ciligu, Nikolu Štedula, Jurja Krnjevića i Ivana Oršanića.
Drugi dan skupa, 12. studenoga, bio je posvećen kulturnom i političkom doprinosu emigranata u kontekstu Hladnoga rata. Sudionici su raspravljali o djelovanju obitelji Kulenović, Vjenceslava Čižeka, Ive Lendića, bračnog para Bušić, Jakše Kušana, Bogdana Radice i Vjekoslava Vrančića. Zaključeno je kako skup otvara prostor za nova znanstvena istraživanja i razmjenu spoznaja o ovom složenom poglavlju hrvatske povijesti.