Sažetak:

Janjevci su najstarija hrvatska dijaspora. Doselili su u Janjevo u 13. stoljeću iz Dubrovnika i iz jugoistočnih dijelova Hercegovine. Nakon gotovo sedam stoljeća, u 20. stoljeću, kroz različite vremenske periode, započeo je njihov povratka na više mjesta u Hrvatskoj. Većina ih se vratila u Zagreb i njegovu okolicu te u Kistanje. Kao najstarija hrvatska dijaspora, Hrvati iz Janjeva regionalna su hrvatska manjina na Kosovu (od preko 5000 tisuća krajem 20. st. trenutno ih je samo 117).
Vjerski i nacionalni identitet očuvali su katolički svećenici, a preostalim Hrvatima u Janjevu danas ga čuva don Matej Palić.
Znanstveni cilj projekta uključuje istraživanje sadašnjeg stanja nacionalnog i vjerskog identiteta Janjevaca na području Hrvatske. Provođenje polustrukturiranih dubinskih intervjua s pripadnicima janjevačke skupine u Hrvatskoj svakako ima važnost za očuvanje njihova nacionalnoga i vjerskoga identiteta kao i za čuvanje kulture sjećanja na nekadašnji način života koji su provodili u Janjevu i na području Hrvatske. Uz arhivska istraživanja i dostupnu literaturu pokušat će se dobiti slika sadašnjeg stanja identiteta Janjevaca u Hrvatskoj. Želi se također dobiti saznanja o tome kako je izgledao proces prilagođavanja na novu sredinu u Zagrebu i drugim mjestima u Hrvatskoj te kako izgleda njihov sadašnji život.
Istraživanje među Hrvatima iz Janjeva provodi se u Hrvatskoj (Zagreb, Kistanje, Nova Gradiška, Pula) i na području Janjeva među pripadnicima različitih dobi, profesija i spola.