Zbog posebne ugroženosti i ranjivosti manjinskih zajednica, što je posebno došlo do izražaja tijekom nedavnih ograničenja kretanja, a posebno kod prelaženja državne granice, njihovo je istraživanje još važnije. Predloženi projekt će istovremeno istraživati etničku vitalnost identificiranih manjina u odabranim područjima uz slovensko-hrvatsku granicu: području Pomurja s Podravjem, Belom krajinom i Žumberkom te Gorskom kotaru i Istri.

Hrvatski povijesni prostor, koji se u predmoderno doba nalazio na geostrateškom raskrižju kulturnih, vojno-političkih, društveno-ekonomskih i drugih interesa, obilježili su različiti oblici migracija. Kao višegraničje na razmeđu utjecaja Habsburgovaca, Mletaka i Osmanlija hrvatske su zemlje, osobito tijekom ranoga novog vijeka…

U Republici Hrvatskoj ne postoji institucionalno znanstveno istraživanje položaja Hrvata u BiH, stoga je potrebno toj problematici posvetiti znanstveno-istraživačku pozornost, posebice nakon zbivanja devedesetih godina 20. stoljeća. Nepobitno je da su Hrvati koji žive u BiH, kao i oni koji žive u Republici Hrvatskoj ili u drugim zemljama, a podrijetlom su iz BiH, dio jedinstvene hrvatske nacije, ali da su, također, stjecajem povijesnih okolnosti suživota s drugim narodima unutar BiH razvili i svoje posebnosti.

Osnovni je cilj međuinstitucijskoga interdisciplinarnog projekta Repozitorij nacionalnomanjinskih jezika u Hrvatskoj (RENA), koji se provodi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u suradnji s Institutom za migracije i narodnosti na temelju Sporazuma o suradnji od 31. svibnja 2019., predstaviti sve nacionalnomanjinske jezike u Hrvatskoj.

Zbog posebne ugroženosti i ranjivosti manjinskih zajednica, što je posebno došlo do izražaja tijekom nedavnih ograničenja kretanja, a posebno kod prelaženja državne granice, njihovo je istraživanje još važnije.

Demografsko starenje jedan je od najvećih izazova Hrvatske i njenih javnih politika koje na to moraju adekvatno odgovoriti. U Hrvatskoj je 2019. godine svaki peti stanovnik bio u dobi 65 i više godina. Unatoč velikom broju istraživanja povezanih s izazovom starenja zadnjih godina, neka temeljna pitanja ostaju i dalje bez odgovora.

Knjižnica Instituta za migracije i narodnosti kroz Program digitalizacije u arhivskoj, knjižničnoj i muzejskoj djelatnosti u 2022. godini Ministarstva kulture i medija digitalizirala je stare iseljeničke novine Jugoslovenska domovina = La Patria Yugoslava : glasilo Jugoslovenske narodne obrane = organo de la Defensa nacional Yugoslava u suradnji s tvrtkom ArhivPro d.o.o. iz Koprivnice.

Digitalizacija novina Domovina = La Patria provodi se u sklopu Nacionalnog programa „Hrvatska kulturna baština“ – Digitalizacija arhivske, knjižnične i arhivske građe Ministarstva kulture.