Institut za migracije i narodnosti po treći put organizira međunarodnu znanstveno-stručnu konferenciju „Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država (3)“ koja će se održati 11. i 12. studenog 2024. godine na tri lokacije u Zagrebu – u prostorijama Hrvatske gospodarske komore na međunarodnom sveučilištu Libertas i u prostorijama Hrvatske matice iseljenika.
U utorak, 2. srpnja 2024. godine, u prostorijama Ministarstva demografije i useljeništva, održan je sastanak na kojem su sudjelovali ministar Ivan Šipić, dipl. theol., ravnateljica Instituta za istraživanje migracija, izv. prof. dr. sc. Marina Perić Kaselj te izv. prof. dr. sc. Petar Mišević, prorektor za suradnju s gospodarstvom, EU projekte i međuinstitucijsku suradnju Sveučilišta Sjever.
Institut za istraživanje migracija posjetila je u srijedu, 19. lipnja 2024. Jasna Vojnić, predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji i saborska zastupnica u 11. sazivu Hrvatskog sabora.
U Jutarnjem listu od 30. lipnja 2024. objavljen je prilog o istraživanju mladih građana Republike Hrvatske.
U prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u Subotici je 17. lipnja 2024. održan radni sastanak predstavnika Zavoda i Instituta.
Od 1. do 5. lipnja 2024. godine, Mreža manjinskih kompetencija u Flensburgu iz Njemačke zajedno s Institutom za istraživanje migracija i Centrom za istoriju, demokratiju i pomirenje, organizirala je studijsko putovanje i susrete sa znanstvenicima iz Njemačke i Danske koji se bave manjinskim pitanjima i predstavnicima manjinskih stranaka iz pograničnih područja dvije spomenute države.
Istraživački, obrazovni, izdavački i drugi ciljevi ne mogu se ostvariti u potpunosti bez suradnje s drugim institucijama i pojedincima. Znanstvena suradnja Instituta za migracije i narodnosti ostvaruje se članstvom u međunarodnim organizacijama, istraživačkim mrežama, istraživačkim projektima, komuniciranjem putem časopisa Migracijske i etničke teme te institucijom istraživača posjetitelja...
Više od dvadeset pet godina istraživači Instituta uključeni su u preddiplomsku, diplomsku i poslijediplomsku nastavu na hrvatskim sveučilištima kao nositelji kolegija, predavači ili voditelji vježbi i seminara, prateći pritom najširi raspon tema, ali i dajući znanstveni i popularni doprinos širenju znanja o području migracija, etničnosti, nacionalnim/etničkim manjinama i hrvatskom iseljeništvu.
Institut je potpisao i niz sporazuma sa srodnim institucijama ...
Zbog posebne ugroženosti i ranjivosti manjinskih zajednica, što je posebno došlo do izražaja tijekom nedavnih ograničenja kretanja, a posebno kod prelaženja državne granice, njihovo je istraživanje još važnije. Predloženi projekt će istovremeno istraživati etničku vitalnost identificiranih manjina u odabranim područjima uz slovensko-hrvatsku granicu: području Pomurja s Podravjem, Belom krajinom i Žumberkom te Gorskom kotaru i Istri.
Hrvatski povijesni prostor, koji se u predmoderno doba nalazio na geostrateškom raskrižju kulturnih, vojno-političkih, društveno-ekonomskih i drugih interesa, obilježili su različiti oblici migracija. Kao višegraničje na razmeđu utjecaja Habsburgovaca, Mletaka i Osmanlija hrvatske su zemlje, osobito tijekom ranoga novog vijeka…
U Republici Hrvatskoj ne postoji institucionalno znanstveno istraživanje položaja Hrvata u BiH, stoga je potrebno toj problematici posvetiti znanstveno-istraživačku pozornost, posebice nakon zbivanja devedesetih godina 20. stoljeća. Nepobitno je da su Hrvati koji žive u BiH, kao i oni koji žive u Republici Hrvatskoj ili u drugim zemljama, a podrijetlom su iz BiH, dio jedinstvene hrvatske nacije, ali da su, također, stjecajem povijesnih okolnosti suživota s drugim narodima unutar BiH razvili i svoje posebnosti.
Prema nedavno objavljenim rezultatima popisa stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj živi 404 pripadnika turske nacionalne manjine. Projekt na temu Turaka u Hrvatskoj financirala je Presidency for Turks Abroad and Related Communities (YTB) sa sjedištem u Ankari preko znanstvenika u Institutu za migracije i narodnosti i Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža.
Osnovni je cilj međuinstitucijskoga interdisciplinarnog projekta Repozitorij nacionalnomanjinskih jezika u Hrvatskoj (RENA), koji se provodi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u suradnji s Institutom za migracije i narodnosti na temelju Sporazuma o suradnji od 31. svibnja 2019., predstaviti sve nacionalnomanjinske jezike u Hrvatskoj.
Zbog posebne ugroženosti i ranjivosti manjinskih zajednica, što je posebno došlo do izražaja tijekom nedavnih ograničenja kretanja, a posebno kod prelaženja državne granice, njihovo je istraživanje još važnije.
B. R. Ambedkar
Migracije i etničnost aktualna su i afirmirana područja suvremenih društvenih istraživanja. Nove pojave i procesi u svijetu – globalizacija, sve veća prostorna pokretljivost ljudi, delokalizacija i relokalizacija kulture – razlog su sve većeg znanstvenoga zanimanja za pitanja migracija, etničnosti i identiteta. Istraživačima koji se bave tom tematikom časopis Migracijske i etničke teme otvara na svojima stranicama mogućnost razmjene ideja, javnih debata i interdisciplinarnoga dijaloga.
Donosimo Vam video hibridnog okruglog stola na temu „Povratnice u domovinu: integracijski uspjeh, izazovi i strateške preporuke“.
Okrugli stol Women returnees to Their Cultural Homeland: Integration Success, Challenges and Strategic Recommendations održat će se u organizaciji IMIN-a
U organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva 5. i 6. 11. 2020., s početkom u 8.30 sati, u Matici hrvatskoj
Naše djelatnosti uključuju interdisciplinarna istraživanja (deduktivna, induktivna i abduktivna), komuniciranje znanosti, predavanja, organizaciju skupova, savjetovanja itd. Tim djelatnostima pridonosimo akumulaciji znanja o sociopolitičkim uvjetima i posljedicama migracija, etničkog razvitka, etničkih odnosa, različitih oblika identiteta, ali i prenošenju tog znanja – kako drugim znanstvenicima, studentima i akademskoj zajednici, tako i praktičnim djelatnicima, sudionicima u javnim raspravama, novinarima itd.
Fax: +385 (0)1 6119 680
tajnik@imin.hr
