Opis
Starenje stanovništva hrvatskih otoka rezultat je procesa koji je obilježio otočni život u prošlom stoljeću – iseljavanja. Trajni odlazak s otoka većinom mlađeg stanovništva u radno aktivnoj dobi postupno je utjecao na ukupno smanjenje broja stanovnika, ali i na prirodno kretanje, uzrokovavši pad nataliteta i relativni porast mortaliteta. Posljedica takva prirodnog i mehaničkog kretanja starenje je otočne populacije čemu pridonosi i povratak otočana u umirovljeničkoj dobi na njihov otok. Specifičnost otočkog života, dobna i spolna struktura populacije te oslanjanje na vlastite snage često malobrojna stanovništva, određivala je uloge pojedinih skupina i prisiljavala stanovnike hrvatskih otoka na aktivan život do u duboku starost. Autorica se u knjizi zalaže za širi koncept shvaćanja aktivnosti starijih članova otočnih zajednica i daje odgovor na pitanja o načinu života na otocima i ulozi migracija, procjenjuje probleme otočne zajednice i načine njihova rješavanja te govori o mjestu starijih u programima oživljavanja otoka i kvaliteti njihova života početkom trećeg tisućljeća. Pritom se služi kvantitativnom analizom popisnih podataka i podataka raznih drugih institucija, a u terenskom istraživanju primjenjuje metodu ankete i biografsku metodu odnosno dubinski intervju.

Anketno istraživanje provedeno je na uzorku stanovništva Ugljana, Iža i Dugog otoka, a širu i osobniju sliku kvalitete života starijeg otočnog stanovništva autorica je nastojala prikazati kroz deset životnih priča starih otočana od kojih su većina stanovnici Kvarnerskih otoka: Krka, Cresa i Lošinja.

Analiza prikupljenih rezultata anketnim i biografskim istraživanjem potvrdila je da, bez obzira na geografski smještaj, veličinu otoka, brojnost njegova stanovništva ili kvalitetu povezanosti s kopnom, stari otočani na sličan način procjenjuju prednosti i nedostatke otočnoga života, odnosno kvalitetu života u cjelini te ne ostavljaju dojam nesretnih ljudi.
Stari ljudi na otocima žive aktivno jer to zahtijeva od njih način života, običaji, ali i nužda, jer nema dovoljno mladih koji bi ih mogli odmijeniti u nekim poslovima. Stoga ne iznenađuje njihova spremnost za aktivno uključivanje, odnosno prihvaćanje određenih zadaća unutar mogućih projekata revitalizacije. Starenje na otoku, samo po sebi, oblik je produktivna ili angažirana starenja.
* * *

»Na kompleksnu temu autorica je odgovorila kompleksnim metodološkim pristupom, pri čemu je kvantitativnim metodama pružila uvid u relevantne činjenice o starijoj populaciji, a kvalitativnim metodama omogućila njihovo bolje razumijevanje. Interpretacija i tumačenje podataka dobivenih metodom životne priče (…) od istraživača zahtijevaju visoku razinu sociološke imaginacije i sposobnost razumijevanja pojave kroz povezivanje različitih izvora, što autorica nesumnjivo posjeduje. (…) Osim teorijskoga i znanstvenog, od knjige se može očekivati i praktični doprinos u primjeni ponuđenih zaključaka za izradu budućih razvojnih strategija i mjera za unapređenje kvalitete života starijih otočana.«
(Izvadak iz recenzije dr. sc. Anke Mišetić)

»Autorica ima suvremeni pristup starijoj populaciji, koju tretira kao potencijalno funkcionalni kontingent u društveno-gospodarskoj komponenti otočne revitalizacije, za što u inozemnoj literaturi pronalazi brojne modele i pristupe. Usto predlaže neke autonomne, a kroz životne priče ostarjelih otočana iščitava dublju otočnu problematiku, koju pojačava izričajna plastičnost koja se manifestira u iskustvenoj mudrosti pripovjedačâ. Jednostavnim rječnikom, knjiga je dobra i interesantna.«
(Izvadak iz recenzije dr. sc. Ivana Lajića)

SADRŽAJ
Predgovor
UVOD
Metoda istraživanja
Uporaba pojma kvaliteta života u istraživanjima starih ljudiI. STARENJE I STAROST NA PRIJELAZU  U TREĆE TISUĆLJEĆE
1. KRITIČKA GERONTOLOGIJA
2. KONSTRUKCIJA I REKONSTRUKCIJA STAROSTI
2.1. Rekonstrukcija starosti – mirovina kao aktivno životno razdoblje
3. STARJETI U KASNO MODERNOM SVIJETU
3.1. Umirovljenje u novome tisućljeću
4. REKONSTRUKCIJA SOCIJALNE SKRBI O STARIM LJUDIMA
5. PRODUKTIVNO STARENJE

II. KVALITETA ŽIVOTA
1. UPORABA POJMA KVALITETE ŽIVOTA
2. ŠTO JE KVALITETA ŽIVOTA?
2.1.  Kvaliteta života kao pokazatelj stanja države
2.1.1. Definicija kvalitete života na razini države
2.2.  Kvaliteta života kao pokazatelj stanja pojedinca
2.2.1. Definicija kvalitete života pojedinca
2.3.  Definiranje kvalitete života u radovima hrvatskih autora
3. PRISTUPI U ISTRAŽIVANJU KVALITETE ŽIVOTA
3.1.  Primjena filozofske perspektive pri mjerenju kvalitete života
4. KVALITETA ŽIVOTA ODREĐENIH SKUPINA U POPULACIJI
4.1.  Definiranje kvalitete života starih ljudi
4.2.  Temeljni metodološki pristupi u istraživanju starih ljudi

III. KVALITETA ŽIVOTA STARIH LJUDI NA OTOCIMA – ISTRAŽIVANJE
BIOGRAFSKO ISTRAŽIVANJE STARIH OTOČANA
ANKETNO ISTRAŽIVANJE – ZADARSKI OTOCI1. DEMOGRAFSKI PRIKAZ STARENJA NA OTOCIMA
1.1.  Ukupno kretanje i pokazatelji dobne strukture otočnoga
stanovništva
1.2.  Dobni sastav
1.3.  Dobno-spolna struktura
2.  UZORAK I METODE ANKETNOGA ISTRAŽIVANJA
3.  REZULTATI ANKETNOGA ISTRAŽIVANJA
3.1. Socioekonomski status
3.1.1. Zanimanje
Životna priča 1 – Ana
3.1.2. Obrazovanje
3.1.3. Materijalno stanje starih otočana
3.2.  Društvena integracija i međugeneracijski odnosi
3.2.1. Obiteljski život i osamljenost
Životna priča 2 – Marija
3.3.   Slobodno vrijeme starih otočana ili način odmora, vrste
aktivnosti i razonoda
Životna priča 3 –  Nikolina
Životna priča 4 –  Nino
3.4.  Povezanost otoka s kopnom
3.5.  Migracija i starenje otočnoga stanovništva
Životna priča 5 – Mate
Životna priča 6 – Vlado
3.6.  Zdravstvena zaštita i formalna skrb za starije otočno
stanovništvo
3.6.1.  Zdravstvena zaštita otočnoga stanovništva
3.6.2.  Objektivni pokazatelji kvalitete zdravstvene
zaštite na hrvatskim otocima
3.6.3.  Subjektivna procjena zdravlja
3.6.4.  Organizacija formalne skrbi za starije otočno
stanovništvo
3.6.5.  Stavovi ispitanika o institucionalnoj i
izvaninstitucionalnoj skrbi za stare ljude
Životna priča 7 – Franka
Životna priča  8 – Marija Elizabeta
Životna priča 9 – Danica
3.7.  Zadovoljstvo životom
Životna priča 10 – Frano
4. REZULTAT TRIANGULACIJSKOGA PRISTUPA KVALITETI ŽIVOTA
STARIH OTOČANAIV.    PROGRAMI I PROJEKTI ZA REVITALIZACIJU OTOKA
1. UČINCI PROVEDBE ZAKONA O OTOCIMA
2. SOCIJALNA INTEGRACIJA LOKALNIH AKTERAV.   ZAKLJUČAKLITERATURA
ZAKONI, PROGRAMI, OSTALI MATERIJALI
IZVORI
PRILOG: Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 2002.
SUMMARY