Opis

Studija prikazuje specifičnost i kompleksnost života na hrvatskim otocima početkom novog tisućljeća. Autori su izvršili demografsku analizu istočnojadranskih otoka i njihovih skupina, pri čemu je posebna pozornost usmjerena na zadarske otoke na kojima je na odabranom uzorku dviju skupina: otočana školske dobi i starijeg stanovništva, na Ugljanu, Ižu i Dugom otoku, provedeno empirijsko istraživanje. Uz metodu anketnog ispitivanja na proporcionalno stratificiranom uzorku mladih (107 ispitanika) i starih stanovnika (151 ispitanik) izabranih prema obilježjima brojnosti te spolnoj i dobnoj zastupljenosti na pojedinom otoku, izvršena je i analiza sadržaja 25 učeničkih eseja.

Premda neki pokazatelji govore o, u posljednjem desetljeću, kvalitetnijem ukupnom kretanju stanovništva, u otočnoj je populaciji i apsolutno, a pogotovo relativno, sve manje zastupljena mlada generacija. Dakle, starenje otočnog stanovništva najupečatljivija je otočna demografska pojava. Suprotni i priželjkivani proces pomlađivanja samo je sporadična pojava nekih urbanijih otočnih sredina.

Istraživanjem mlade generacije utvrđeni su privlačni i odbojni činioci suvremenog života na otocima, uzroci i način oblikovanja predmigracijskog mnijenja ispitanika školskoga uzrasta (osnovnoškolaca koji polaze škole na otocima i srednjoškolaca koji svakodnevno putuju u školu u Zadar) te njihova percepcija isplativosti ostanka na otoku.
 
Anketno ispitivanje starih otočana iscrtalo je njihova razmišljanja o načinu života na otoku nekada i danas, osobnim životnim odlukama (prije svih, odlasku ili ostanku na otoku, kako njih tako i njihove djece), problemima specifičnim za njihovu dob, ali i svjesnosti gospodarskog trenutka i objektivnih problema otočnog života s kojima se susreću.
 
Rezultati empirijskog istraživanja u velikoj su mjeri potvrdili da se mladi i stari otočani ne razlikuju u procjeni svakodnevnog života na otoku, njegovim prednostima (ekološke prednosti, obiteljska povezanost, doživljaj sigurnosti i solidarnost stanovništva) i nedostacima (nedovoljnom broju stanovnika, nedostatku radnih mjesta, utrnulom kulturno-zabavnom životu, doživljaju izoliranosti), u načinu na koji bi se postojeći problemi trebali rješavati i ukupnoj kvaliteti života na otocima.
 

Knjiga je opremljena s 21 fotografijom, 79 tablica i kartom zadarskih otoka.
 
* * *
»Tema je aktualna …za suvremeno hrvatsko društvo. Knjiga je utemeljena na demografskim analizama i empirijskom (sociološkom) istraživanju, dobro koncipirana i u cjelini dobro napisana. Autori koriste relevantnu literaturu i analizu vrlo dobro povezuju sa suvremenim teorijskim konceptima. …može se reći da rukopis ima kvalitete koji mu osiguravaju dobru i čitanu knjigu.«
(Izvadak iz recenzije dr. Anke Mišetić)
 
SADRŽAJ
 
Predgovor
 
Poglavlje I
1. Sociodemografske odrednice otočnog života
2. Osnovne značajke otočnog demografskog razvitka u posljednjih   četrdeset godina
3. Naznake o suvremenim demografskim procesima na jadranskim i zadarskim otocima
 
Poglavlje II
Ciljevi, metode istraživanja i sociodemografska obilježja mladih i starijih ispitanika odabranih zadarskih otoka
 
Poglavlje III
1. Predmigracijsko mnijenje i migracijske dvojbe mladih otočana
2. Rezultati empirijskog istraživanja mladih otočana
3. Mladi i život na otocima (zaključak)
 
Poglavlje IV
1. Stari ljudi na otocima
2. Rezultati empirijskog istraživanja starih otočana
3. Skica života starih ljudi na zadarskim otocima (zaključak)
 
Zaključak