Sažetak:

Nacionalne/etničke manjine čine oko deset posto ukupne hrvatske populacije, zajedno sa drugim ne-većinskim kategorijama (nacionalna neopredijeljenost, regionalno opredjeljenje i sl.). Pritom, ove zajednice se suočavaju sa kontinuiranom asimilacijom u većini slučajeva, smanjivanjem broja i udjela pripadnika u ukupnom stanovništvu Hrvatske kao i pitanjima prijenosa, očuvanja i socijalne konstrukcije nacionalnih/etničkih identiteta. Za sociološko istraživanje kao i teorijsku elaboraciju važna je u hrvatskom slučaju distinkcija na ‘stare’ i ‘nove’ nacionalne/etničke manjine. Razdjelnica ide linijom koja dijeli ove zajednice na one koje su manjinski status imale u dužem trajanju i one druge koje su to postigle u procesu raspada federativne države (SFRJ) i tranzicije iz socijalističkog poretka u višestranačku demokraciju. To su u Hrvatskoj, Srbi, Slovenci, Crnogorci, Makedonci i Muslimani/Bošnjaci. Nacionalni identiteti ‘starih’ nacionalnih manjina, kao i ukupna populacija tih zajednica uglavnom su integrirani u hrvatsko društvo, kako na normativnoj tako i na funkcionalnoj razini. Izuzetak su Romi, koji uslijed vlastite tradicije i subkulturnog načina življenja, imaju problema u procesu integracije u hrvatsko društvo/državu. ‘Nove’ nacionalne manjine, suočavaju se sa drugačijim problemima od ‘starih’ nacionalnih manjina. Njihov broj i udio je u procesima devedesetih godina dvadesetog stoljeća, prepolovljen, a u slučaju Srba smanjen je na jednu trećinu prijeratnog broja. Izraziti problem u socijalnoj interakciji je uključenje pripadnika srpske nacionalne manjine, posebno u Hrvatskom Podunavlju. Ovo istraživanje temelji se na teorijskoj elaboraciji nacionalnih/etničkih identiteta, kao i sociopolitičkih i sociopsiholoških obrazaca komunikacije i socijalne interakcije različitih nacionalnih/etničkih zajednica u hrvatskoj, posebno u odnosu na etnički većinsko hrvatsko stanovništvo. Cilj istraživanja je spoznaja o transformaciji nacionalnih/etničkih identiteta u poslijeratnom razdoblju, sa temeljnim pitanjem o afirmaciji i integraciji tih zajednica i usporavanju njihove asimilacije. U istraživanju će se posebno analizirati kulturni i politički aspekti identiteta nacionalnih/etničkih manjina u Hrvatskoj. Pritom će se koristiti metode intervjua i fokus grupe, koji će obuhvatiti pripadnike nacionalnih/etničkih manjina u Hrvatskoj.